Što su pokazatelji sigurnosti i zašto su važni

Odgovori na pitanja možete li podmiriti svoje kratkoročne obveze, koliko ste zaduženi i koliko brzo obrćete svoju imovinu pomažu vam u upravljanju poslovanjem.

U prethodnom tekstu upoznali ste se s pokazateljima uspješnosti, a sada ćete se upoznati s pokazateljima sigurnosti koji se odnose na  likvidnost, zaduženost i aktivnost poslovanja.

Likvidnost

Pokazatelji likvidnosti pomoći će vam da vidite je li poduzeće sposobno podmiriti svoje kratkoročne obveze. Njima ćete se koristiti kada želite informacije na osnovi kojih ćete donijeti odluke vezane uz podmirivanje obveza prema dobavljačima, bankama, državi. 

Od pokazatelja likvidnosti spomenut ćemo neke:

• koeficijent trenutačne likvidnosti (novac + kratkoročna financijska imovina / kratkoročna obveza)
• koeficijent ubrzane likvidnosti (kratkotrajna imovina – zalihe / kratkoročne obveze)
• koeficijent tekuće likvidnosti (kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze)
• koeficijent financijske stabilnosti (dugotrajna imovina / kapital + rezerve + dugoročne obveze) 

Koeficijent trenutačne likvidnosti pokazuje je li vaše društvo sposobno trenutačno podmiriti svoje obveze. Kontrolna je mjera dva. Ako je kontrolna mjera manja od dva, to znači da trenutačno ne možete podmiriti sve svoje kratkoročne obveze.

Koeficijent ubrzane likvidnosti bolji je pokazatelj. Njegova je kontrolna mjera jednaka 1 ili veća od 1. Ako je kontrolna mjera manja od jedan, poduzeće nema dovoljno unovčive imovine da bi moglo podmiriti svoje kratkoročne obveze. 

Koeficijent tekuće likvidnosti ima kontrolnu mjeru dva, što znači da imate dvostruko više kratkotrajne imovine nego što su vaše kratkoročne obveze. 

Koeficijent financijske stabilnosti mora imati kontrolnu mjeru manju od jedan. Što je mjera manja od jedan, to su likvidnost i financijska stabilnost veće, odnosno udio je radnoga kapitala veći. Radni je kapital razlika između kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza (o tome pišemo u sljedećem tekstu).  

Zaduženost

Pokazatelji zaduženosti pokazuju vam kakva je struktura kapitala i iz kojih se izvora vaše poduzeće financira. Za pokazatelje zaduženosti posebno su zainteresirani investitori i kreditori. To su:

• koeficijent financijske poluge (ukupna pasiva / kapital + rezerva)
• koeficijent zaduženosti (ukupne obveze / ukupna imovina)
• koeficijent vlastita financiranja (vlastiti kapital / ukupna imovina)

Koeficijent financijske poluge potrebno je usporediti s koeficijentom konkurencije. Investitori / kreditori zainteresirani su za što manji broj. 

Isto vrijedi i za koeficijent zaduženosti ‒ mogu se staviti u odnos kratkoročne obveze i ukupna aktiva. 

Koeficijent vlastita financiranja također je potrebno usporediti s koeficijentom konkurencije. U tom koeficijentu investitori/kreditori zainteresirani su za što veći broj. Ukupnu imovinu čine kratkoročna imovina i dugotrajna imovina (poveznica na tekst Bilanca)

Spomenuti su koeficijenti izračunani na temelju podataka iz bilance i zato izražavaju statičku zaduženost, odnosno zaduženost na određen dan. 

Postoje koeficijenti koji izražavaju dinamičku zaduženost, a izračunavaju se na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka i bilance. Dug se tada razmatra s aspekta mogućnosti podmirenja. To su koeficijent troškova kamata (dobit prije poreza i kamata/kamate) i faktor zaduženosti (ukupne obveze / zadržana dobit + amortizacija).

Aktivnost

Pokazatelji aktivnosti upućuju na to koliko brzo cirkulira imovina u poslovnom procesu. To su:

• koeficijent obrta ukupne imovine (ukupni prihodi od prodaje / ukupna imovina)
• koeficijent obrta potraživanja (ukupni prihodi od prodaje / potraživanja od kupaca)
• prosječni dani naplate potraživanja u danima (365 dana u godini / koeficijent obrta potraživanja)

Koeficijent obrta ukupne imovine pokazuje vam koliko puta obrnete ukupnu imovinu da ostvarite jednu kunu prihoda. Možete na isti način izračunati koeficijent kratkotrajne imovine ili dugoročne imovine ako ih stavite u odnos s ukupnim prihodima od prodaje. 

Koeficijent obrta potraživanja služi za izračunavanje prosječnog broja dana naplate potraživanja. Moguće je izračunati i koeficijent obrta ukupnih zaliha ili koeficijent obrta potraživanja za svakoga kupca. Koeficijent obrta treba biti što veći, a vrijeme vezivanja u danima što kraće. 

Ako je obrt veći, a dani vezivanja kraći, brže ćete okretati svoju imovinu i potraživanje, a bržim obrtima, brže ćete doći do novca, odnosno gotovine.