Što se događa kada donosite iracionalne odluke i kako se tome suprotstaviti
U osobnim financijama utjecaj psiholoških čimbenika na financijsko ponašanje može biti presudan, pa evo kako ih osvijestiti.
Neki ljudi mogu štedjeti bez imalo napora, a drugi se bore da ne upadnu u dugove. Je li štednja pitanje prihoda, financijske pismenosti ili nešto treće?
Važan dio ekonomske i financijske teorije temelji se na pretpostavci da se pri donošenju financijskih odluka ponašamo kao Homo economicus ili racionalni ekonomski čovjek. Kao racionalni ekonomski ljudi trebali bismo se tako i ponašati te se u donošenju odluka služiti svim dostupnim informacijama.
Međutim, novija istraživanja te pogreške koje većina nas ponavlja pri svakodnevnu odlučivanju, bez obzira na kvalitetu i dostupnost informacija ili stupanj obrazovanja, pokazala su da je većina nas sklona impulzivnu ponašanju i donošenju neracionalnih i neplaniranih financijskih odluka.
Očito je kako ljudi nisu savršeno informirani, savršeno racionalni, kognitivne im sposobnosti nisu neograničene te često ne iskorištavaju posve vlastito blagostanje, već se ponašaju iracionalno i svoje financijske odluke donose pod utjecajem različitih trivijalnosti.
Osim jačanja kulture konzumerizma i utjecaja marketinga na svijest o potrošnji, bihevioralni ekonomisti smatraju kako na našu subjektivnu percepciju stvarnosti osobito utječu naše osobne vrijednosti, te naše psihofizičko stanje.
Emocije i stanja utječu na to da svijet oko sebe gledamo iz posve drukčije perspektive, a utjecaj mnogobrojnih psiholoških čimbenika svakog od nas izlaže nepoželjnu ponašanju. Primjerice, ako u prodavaonicu krenete gladni, loše volje ili depresivni, potrošit ćete znatno više novca nego da ste u nju krenuli siti i uobičajeno raspoloženi.
Za čimbenike kao što su materijalizam, impulzivnost, samoučinkovitost, rizik tolerancije, horizont planiranja i financijska stajališta vjeruje se da također mogu objasniti uvjerenja i ponašanje pojedinca prema novcu.
Osobe sklone impulzivnu i temperamentnu ponašanju češće će biti sklonije i impulzivnoj i nepromišljenoj kupnji. K tome, one koje imaju nisku razinu averzije prema riziku ili su preoptimistične prema vlastitoj budućnosti i svijet gledaju kroz „ružičaste naočale“, češće će donositi odluke utemeljene na osjećajima i „kockati se“ misleći da se loše stvari događaju nekim drugim ljudima i da će oni pronaći način da zaobiđu moguće loše ishode.
Horizont planiranja također je zanimljiv čimbenik. Osobe orijentirane na dugi rok, više će pozornosti obraćati planiranju svojih osobnih financija te će češće starost dočekati financijski sigurne.
S druge strane, oni koji žive za trenutak usredotočeni su na kratak rok i vjerojatnije je da će trošiti kao da ne postoji sutra, mislit će isključivo na zadovoljenje trenutačnih želja i potreba, pa će češće imati problema s upravljanjem osobnim financijama, rijetko će štedjeti te će biti znatno izloženije raznim makroekonomskim i financijskim rizicima.
U osobnim financijama utjecaj psiholoških čimbenika na financijsko ponašanje može biti presudan, pa evo kako ih osvijestiti.
Ishitrene i neracionalne odluke posljedica su brzog i automatskog razmišljanja; za odgovorno odlučivanje zaslužne su kontrolirane misli.
Nedostatak samokontrole, sklonost odugovlačenju i pretjerana samouvjerenost neki su od razloga neuspješna upravljanja novcem.
Mnogi pojedinci kažu da je štedjeti jednako teško kao držati dijetu. I, zaista, između štednje i držanja dijete mnoge su sličnosti.
Biti financijski uspješan, štedjeti i osigurati vlastitu budućnost nije lako. Ostvarenje financijskog blagostanja najčešće zahtijeva visoku razinu financijske pismenosti, samokontrole i mnogo odricanja.
Ispravno upravljanje novcem je životno važna vještina koja se nažalost ne uči u školi, na fakultetu, ni u bračnim savjetovalištima. Donosite li pogrešne odluke u vezi s novcem koje mogu imati dalekosežne posljedice na vaš osobni, obiteljski i poslovni život? Odgovorite na 10 pitanja kviza i provjerite svoje znanje i osvojite nagradu!
Započnite kviz